Motorevija
PRETRAGA
2009-01-23 , Autor: Mario Crnković, Slike: razni izvori
Bookmark and Share

Nadolazeća kriza o kojoj slušamo u posljednje vrijeme navela nas je na kratku retrospektivu prethodnih kriza koje su zahvaćale moto industriju od njenih početaka

Svima su danas puna usta krize, od premijera, televizije, ali i običnih ljudi u svakodnevnom razgovoru. Kažu, svjetska je recesija, pa moramo stezati remen, štedjeti, ne ulaziti ni u kakva velika ulaganja. Sve to pogađa i moto industriju, kao i sve ostale privredne grane u cijelom svijetu. Kad pogledamo unatrag, kriza u motociklističkoj industriji bilo je i prije, i to nekoliko puta, ali krenimo od početka.



Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća počinju se proizvoditi motocikli, uglavnom u Europi, često kao logičan slijed aktivnosti tvornica koje su pravile bicikle. Rad je uglavnom na razini obrtničkog, a s vremenom prerasta u manufakturni. Ozbiljne pokušaje bilježimo prije prvog svjetskog rata, kad neke firme čak pokušavaju, i to vrlo uspješno, izvoziti motocikle u SAD. Kao primjer možemo navesti belgijski FN, koji je poznat kao proizvođač prvog rednog četverocilindarskog motocikla, a već 1908. priprema poseban, poboljšani model za izvoz u SAD. Odlično se prodavao, a uz to je izravno utjecao na razvoj Indianovog modela four.

Prvi svjetski rat prekida razvoj i gotovo sve firme prelaze na ratnu proizvodnju, s tim da se motocikli u ratu slabo koriste, pa možemo reći da je to zapravo velika rupa u razvoju svjetskog motociklizma, a potrajala je četiri godine. Već 1918. opet počinje proizvodnja, a naravno da je situacija različita - pobjednici pišu povijest, pa su u pobjedničkim zemljama uvjeti za rad, ulaganja i ukupni napredak puno jači nego u državama koje su rat izgubile.
No, iako je tome tako, pojavljuju se pojedinci i mala poduzeća koja često financira države, i razvijaju vrhunske prototipove. Kao primjer možemo navesti talijansku firmu OPRA, u kojoj je napravljen prvi poprečni linijski četverocilindraš, ili Moto Guzzi, koji svojim modelima počinje pisati povijest motociklizma.
U Njemačkoj firme poput Victorije ili BMW-a kreću u svjetsku utrku sasvim ravnopravno s konkurentima. Naravno, Talijani su vrlo inventivni, Nijemci precizni i uporni, a u Velikoj Britaniji cvate razvoj dvotočkaša pokrenut strujama iz Amerike i drugim pristupom, serijskom proizvodnjom uz pomoć tekuće trake, izuma Henryja Forda. Također se razvijaju tvornice specijalizirane za izradu naplataka, dijelova instalacije ili električnih uređaja te kompletnih motora, koji pogone mnoge tadašnje modele. Zapravo, to je još i prije prvog svjetskog rata radio BMW, a britanski JAP možemo spomenuti kao tadašnjeg najvećeg proizvođača motora koji je agregatima opskrbljivao mnoge moto kuće.

Razvoj motocikala u Americi, koji je također počeo oko 1900. godine, prekinut je ratnim zbivanjima, da bi uslijedio uzlet 20-ih godina prošlog stoljeća. Amerikanci su razvijali standardne V-motore s dva cilindra i ugrađivali ih u razne šasije, a zatim su kopirali FN i razvili prvi američki četverocilindraš u firmi Henderson, pod okriljem korporacije ACE Motorcycle Company, koju je kasnije kupio Indian.
Zlatne dvadesete prošlog stoljeća prekinute su na samom kraju, točnije “crnog četvrtka” u listopadu 1929. godine, nakon sloma burze na Wall Streetu, što je pokrenulo lavinu nezaposlenosti, povlačenje stranog kapitala iz ekonomski slabih država, pogotovo u Europi, i slomom niza firmi u cijelom svijetu.
Naravno da je i moto industrija teško pogođena, gotovo svi tadašnji projekti zaustavljeni su, a mnoge su se tvornice ugasile ili su prodane za mali novac nekom tko ga je u tom trenutku imao.

Izlazi iz krize bili su različiti. U Americi, otkud je i krenula ta prva velika svjetska ekonomska kriza, počeli su veliki javni radovi, povećanim zaduživanjem države i kasnije tzv. New Dealom, skupom ekonomskih mjera za izlaz iz krize. U Europi su modeli bili razni, od uspostave socijalnih država s intervencijama u tržišna događanja u Skandinaviji, do visokih inflacija i pada standarda u Njemačkoj ili Italiji, s posljedicom dolaska nacionalsocijalista i fašista na vlast, koji su pojačavanjem industrije oružja nažalost riješili ekonomsku krizu.
Možemo reći da je 1933. godine kriza završila, ali su se posljedice osjećale i kasnijih godina. Ipak, oko 1935. sve moto industrije svijeta doživljavaju novi uzlet, pa to vrijeme možemo nazvati godinama najvećeg razvoja u povijesti motociklizma.
Prezentiraju se motocikli ljepši, bolji i brži nego ikad, moto utrke doživljavaju neviđeni uzlet, a proizvode se i motocikli za postizanje najviših brzina, pa već 1937. godine bilježimo brzinski rekord od 274 km/h gilere rondine.  Apsolutno svi proizvođači razvijaju dotad neviđene novitete, tako da bi bilo nepošteno nekog izdvojiti, ali po našem skromnom mišljenju gotovo sve što je trebalo biti izmišljeno izmišljeno je između dva svjetska rata. Tu možemo nabrojiti podosta - izum četveroventilne tehnike, kompresora, raznih primarnih i sekundarnih prijenosa, disk-kočnica itd.

Naravno da sve staje početkom ratnih zbivanja 1940. godine, ali i u ratu mnoge firme uspješno prave motocikle, doduše ne neke revolucionarne modele, nego čvrste, robusne i jednostavne motocikle (BMW, Zündapp, FN, Harley-Davidson, Triumph) koji se koriste na ratištima diljem Europe i Afrike.
Već 1945. počinje novi zamah razvoja motocikala, po gotovo jednakom obrascu kao i 1918. godine. Ali, ipak sve je puno brže, pa već 1949., a pogotovo 1950. godine bilježimo izlazak novih, modernijih modela raznih proizvođača, s velikom opaskom da počinje japanska moto produkcija, u tim godinama orijentirana na kopiranje uglavnom europskih modela (Honda, Lilac).

Razdoblje od 1950. do 1960. donosi renesansu moto privrede, veliko povećanje prihoda, a time i veću potražnju motocikala, koji su još prijevozno sredstvo, i pojedinaca i cijelih obitelji. Sve je krasno i idilično do početka 60-ih godina prošlog stoljeća, kad autoindustrija, shvativši da i radnička obitelj želi automobil, počinje praviti mala, ekonomična i jeftina vozila - spomenimo samo fiat 500 kao najistaknutiji primjer. Tad mnoge obitelji mijenjaju motocikl za takav mali automobil, zbog potrebe da se prevezu i u težim vremenskim uvjetima, ali i zbog više osoba koje je auto u stanju prevesti.
Tadašnja moto industrija, uz male mopede i skutere, koji su se počeli razvijati početkom 50-ih godina, proizvodi i modele koje se sviđaju skupinama mladih ljudi, pogotovo u Engeskoj i SAD-u. Oni se udružuju u moto skupine i klubove, počinju se svakodnevno sastajati u kafićima, a otud i naziv cijele skupine motocikala - caffe racer. Motocikl postaje statusni simbol, mami uzdahe djevojaka i zavist onih koji u to vrijeme nisu mogli imati željeni motocikl.

Sajam motocikala u Tokiju krajem 1969. smatramo prekretnicom u modernoj moto industriji. Honda predstavlja CB 750 four, prvi moderni motocikl iz Japana, nakon desetljeća dominacije engleskih, talijanskih, njemačkih i američkih motocikala. Ta prekretnica donijela je i krizu ostalih proizvođača kao što su BSA, HD, Ducati, MV Agusta, Gilera ili BMW i drugi. Neke firme se zauvijek gase, neke se prodaju drugima, jačima, a manje ih se prilagođava novim uvjetima i počinje izrađivati motocikle s promjenama koje su došle s Dalekog istoka.

Čak desetak godina trajala je ta kriza ostalih proizvođača, koji pokušavaju na tržištu opstati moto utrkama, jačom reklamom ili čak uz financijsku injekciju države. U 80-im godinama, uz još jači prodor velike japanske četvorke, pojavila se kratka kriza zbog naftnih derivata, koja je nakratko unijela pomutnju i u dio moto industrije, ali od 1984., pojavom još boljih modela, slijedi novi uzlet.
Najveću tehnološku novost donosi Suzuki modelom GSX-R 750 s aluminijskom šasijom i stražnjom vilicom, koji je postao predložak za razvoj nove klase supersportskih motocikala na svjetskom tržištu. Nakon sredine 80-ih godina razvoj ide, uz određene trzaje, gotovo uzlaznom linijom sve do danas. Neki vlasnici starih brendova aktiviraju te zaboravljene firme i nostalgičarima donose novu nadu u povratak stare slave. Najbolji su primjer MV Agusta i njezin model F4.

Nadamo se da današnja kriza ipak nije tako žestoka kao one iz povijesti, te da neće biti zatvaranja velikih proizvođača motocikala. Ipak, primjetno je da prodavači sve višim popustima i boljim uvjetima kupnje pokušavaju potaknuti smanjenu potražnju tijekom ove krize koja je opet počela u centru svjetske moći, u SAD-u, i munjevito se raširila po cijelom svijetu.





Motor-Presse Online: Automotorisport

Omiljeni motocikli: Yamaha XJ 600 Diversion 2009 Piaggio beverly 300 ie (2010.) Yamaha XJ6 2009 Kawasaki ER-6n/f BMW R 1200 GS (2010) Yamaha XT660R Yamaha T-max 500 Suzuki DL650 V-Strom Honda CB 1000 R Honda VT 750 C shadow Yamaha XT 660 Z Ténéré Yamaha FZ1 Fazer Honda CBR 1000 RR Fireblade 2009 Gilera GP800 Yamaha YZF-R1 2009 Yamaha V-max Honda CBR 600 F (2011.) Suzuki Bandit 650 2007- KTM 990 Adventure / S 2006-2008 Yamaha X-max 250 (2011.) Honda XL700V Transalp BMW K 1600 GTL (2011.) Honda CB 1000 R/C-ABS (2011.) Piaggio beverly tourer 300ie Honda NTV 650 (RC 33, 1995-ös évjárat) Yamaha XJ6 (2010.) Yamaha XT660X Suzuki GSX-R 1000 2009 KTM 690 Duke Aprilia RS 125 Vespa PX 125/150 (2011.) BMW R 1200 R/Classic (2011.) Honda CBR1000F 1993-2000 (SC24) Honda Crossrunner (2011.) Kawasaki Z 1000 SX (2011.) Yamaha YZF-R125 Honda CBF 600 N Aprilia RS4 125 (2011.) Aprilia RSV4 Factory APRC SE (2011.) Aprilia Tuono V4 R (2011.) Ducati Diavel (2011.) Kawasaki Ninja 250 R Suzuki GSF1250 S ABS bandit Kawasaki ZX-10R (2011.) Kawasaki VN 900 Classic Aprilia Dorsoduro 1200 (2011.) Yamaha FJR 1300 AS Piaggio Typhoon 50 2T (2011.) BMW K 1600 GT (2011.) Gilera Runner 50 SP Suzuki SFV650 Gladius 2009 Honda VT 750 Shadow Spirit Aprilia Shiver 750 GT Suzuki GSX-R 600 (2011.) Yamaha FZ8/fazer 800 Yamaha YZF-R6 2008- Piaggio MP3 Yourban 300 ie (2011.) Megelli sport 125 R BMW S 1000 RR BMW G 650 GS (2011.) Yamaha FZ6 / Fazer S2 2007- Yamaha YZF-R6 2006-2007 Honda CBR 125 R (2011.) Gilera Nexus 300 i.e. BMW K 1300 GT 2009 Honda CB 600 F/ABS (2011.) Ducati 1198 SP (2011.) Aprilia NA 850 Mana 2007- KTM RC-8 R (2011.) Honda VFR 1200 F KTM Duke 125 (2011.) Aprilia Pegaso 650 Strada 2005- Suzuki DL1000 V-Strom Moto Guzzi Stelvio 1200/NTX (2011.) Aprilia RSV 4 R Honda VFR 800 2003- Ducati Monster 1100 evo (2011.) Honda CB600F Hornet 2007- Suzuki GSX-R 750 (2011.) Yamaha XVS 1300 A Midnight Star Honda CBF 600 S Kawasaki Z 750 R (2011.) MV Agusta F3 675 (2011.) Kawasaki KLR650 / R Yamaha TDM850 1996- Hyosung GT 250 R BMW R1200GS 2007 Moto Guzzi Nevada 750 Anniversario (2011.) Honda CBR 250 R (2011.) Triumph Daytona 675 R (2011.) Yamaha FZ6 (S2) 2007- Kawasaki W 800 (2011.) Honda CBF125 Suzuki GSR 750 (2011.) Yamaha FJR1300 Yamaha XP500 T-Max 2002-2007 Moto Guzzi Norge GT 8V (2011.) Ural 750 (2003) Yamaha SR125 1997- Triumph Tiger 800 (2011.)