Motorevija
PRETRAGA
2007-08-07 , Autor: Danijel Puljek, Slike: Motorevija
Bookmark and Share

Unatoč nekim nedostacima, pogonski lanac još je najbolji kompromis dobrih i loših osobina pri prijenosu momenta na stražnji kotač. Izdržat će 20.000 do 30.000 km, ali ga treba redovito podmazivati



Lanac je jedan od rijetkih dijelova motocikla koji su zadržali stari „gnjavatorski“ stil pa traži relativno čestu njegu, a kao način prijenosa momenta poznat je jako dugo. Zašto onda domišljati konstruktori nisu pokušali unaprijediti taj prijenosni mehanizam i zašto je još većina današnjih motocikala opremljena njime? Ako mislite da proizvođači sprejeva za lance imaju prste u tome - griješite, jer lanac je unatoč nekim nedostacima još najbolji način prijenosa momenta na stražnji kotač motocikla.

Na današnjim motociklima lanci trpe veliki stres zbog velikih snaga motora, a posebno kod V-izvedbi, gdje su naizmjenične sile koje ga „rastežu“ u radu vrlo velike. Ipak, tehnologija proizvodnje omogućila je da uz redovito održavanje prežive 20.000 do 30.000 km, ovisno o modelu, što je zadovoljavajuće s obzirom na prosječno prijeđeni broj kilometara prosječnog motociklista po sezoni. Uz to, širenje tehnologije omogućilo je mnogim proizvođačima pogonskih i prijenosnih lanaca da lance za motocikle uključe u svoje proizvodne programe.



Razlog rasprostranjenosti lanca treba tražiti u njegovoj dobroj osobini amortizacije pogonskih sila, što je na motociklima iznimno važno. Zbog konstrukcije „na zakovicama“, on ublažava promjenu vučne sile na stražnjem kotaču pri, primjerice, prebacivanju u niži stupanj prijenosa u agresivnijoj vožnji i ne ometa voznost. Ako ste vozili motocikl opremljen kardanom, znate o čemu govorimo.

Amortizacija kao najveća prednost lanca u principu je vrlo slična aviokonstrukcijama, gdje se dijelovi oplata spajaju zakovicama, a ne puno modernijim zavarivanjem. Zbog velikih opterećenja u zraku koja djeluju na trup zrakoplova potrebno je da konstukcija „diše“, jer bi - da je prekruta (varena) - pucala pod opterećenjem. Upravo isto radi i lanac kao veza mjenjača i kotača. Kad lanac previše nategnemo, tad i on lako puca, upravo zato što smo mu onemogućili prirodnu amortizaciju.

Nadalje, svaki prijenosni mehanizam ima određene gubitke uzrokovane trenjem. Gubitak snage zbog trenja dobro podmazanog lanca je pet do sedam posto, a kad ga se ne održava, može biti veći i od 10 posto. „Konkurencija“ u obliku kardana i zupčastog remena gubi sedam do deset posto (kardan) i oko pet posto (remen).
Razloga raširenosti lanca ima još. Iako je izgubio primat na putnim motociklima u korist kardana, to se dogodilo samo zbog održavanja. Motocikli namjenjeni za duge rute često bi bili hendikepirani ograničenjima lanca pa je kardan, kao prijenosni mehanizam koji u pravilu ne treba održavati, preuzeo njegovo mjesto. Ne treba zaboraviti ni to da masa tourera dopušta „teški“ kardan i njegov utjecaj na stražnji kotač. U nekim klasama njemu je iz istih razloga ulaz zabranjen.

Remen je svoje mjesto pod suncem također izborio zbog (ne)održavanja, ali je njegovo širenje po moto svijetu ograničeno relativno skupom izradom i činjenicom da, ako želimo da nam silu prenosi bez gubitaka, mora biti dobro nategnut. To uključuje ugradnju zatezača, njihova često komplicirana konstruktorska rješenja po pitanju smještaja i, dakako, povećanje mase. Što se tiče utjecaja vanjskih sila, remen je najosjetljiviji, iako ga neki proizvođači takvim ne smatraju, a male promjene u zatezanju uzrokovat će njegovo brzo trošenje, pogotovo u kombinaciji sa snažnim motorom.

U svakom slučaju, pogonski lanac još je najbolji kompromis dobrih i loših osobina, i lančana reakcija zasad je nezamjenjiva. Na kraju odjava u revijalnom tonu: sretan put  i ... ne zaboravite podmazati lanac!














Veličina i masa lanca

Namjena i snaga motocikla uvjetuju veličinu (mjeru) lanca, a time i njegovu masu. Veličina lanca označava se troznamenkastim brojem (primjerice 525), koji znači razmak između dviju susjednih bolcni (rolica) i širinu lanca, a izražava se tradicionalno u colima. To je vrlo važno pri odabiru lančanika, a treba znati i to da, primjerice, lanac oznake 532 ima isti razmak kao i lanac 530, ali ima pojačane rolice i veću masu za prijenos veće snage. Taj lanac može se montirati na iste lančanike zbog nepromijenjenog razmaka, a tako će se dobiti bolje performanse u prijenosu snage. Isto je i s mjerom 630/632.

Veličina    Razmak i širina u colima
415    ½ x 3/16
420    ½ x ¼
428    ½ x 5/16
520    5/8 x ¼
525    5/8 x 5/16
530    5/8 x 3/8
532    5/8 x 3/8
630    ¾ x 3/8
632    ¾ x 3/8

Vrste brtvila

Današnji motocikli većinom su opremljeni lancima O-ring. Oznaka „O“ odnosi se na oblik gumenih brtvila koja brtve prostor oko bolcne lanca ispunjen mašću za podmazivanje. Uz sile koje ga rastežu, lanac postaje neispravan kad popuste brtvila pa nečistoća i voda uđu u podmazivani dio. Uz brtvila O postoje i izvedbe X, XW, RX i Z, a sve imaju istu funkciju - održati lanac ispravnim. Podmazivanje sprejem smanjuje trenje i opterećenje prstena te produžuje njegov vijek.







Načini spajanja

Budući da je zapravo beskonačan spoj, lanac pri montaži i demontaži treba spojiti. Kako su se lanci prilagođavali većim snagama, tako su se prilagođavale i spojnice, a trenutačno je najčešća spojnica s nitnama koja nakon spajanja postaje identična drugima i time najsigurnija. Zato je za ugradnju potrebno imati poseban alat. Ostala rješenja su kopča s osiguračem, koja je relativno nesigurna, te kopča s vijcima koja je nezgrapna za ugradnju.






Motor-Presse Online: Automotorisport

Omiljeni motocikli: Yamaha XJ 600 Diversion 2009 Piaggio beverly 300 ie (2010.) Yamaha XJ6 2009 Kawasaki ER-6n/f BMW R 1200 GS (2010) Yamaha XT660R Yamaha T-max 500 Suzuki DL650 V-Strom Honda VT 750 C shadow Honda CB 1000 R Yamaha XT 660 Z Ténéré Yamaha FZ1 Fazer Gilera GP800 Honda CBR 1000 RR Fireblade 2009 Yamaha YZF-R1 2009 Honda CBR 600 F (2011.) Suzuki Bandit 650 2007- KTM 990 Adventure / S 2006-2008 Yamaha V-max Honda XL700V Transalp Yamaha X-max 250 (2011.) BMW K 1600 GTL (2011.) Yamaha XT660X KTM 690 Duke Honda NTV 650 (RC 33, 1995-ös évjárat) Piaggio beverly tourer 300ie Honda CB 1000 R/C-ABS (2011.) Yamaha YZF-R125 Suzuki GSX-R 1000 2009 Yamaha XJ6 (2010.) Vespa PX 125/150 (2011.) Aprilia RS 125 Gilera Runner 50 SP Honda Crossrunner (2011.) Honda CBF 600 N BMW R 1200 R/Classic (2011.) Honda CBR1000F 1993-2000 (SC24) Kawasaki Z 1000 SX (2011.) Aprilia RS4 125 (2011.) Aprilia RSV4 Factory APRC SE (2011.) Aprilia Tuono V4 R (2011.) Ducati Diavel (2011.) Suzuki GSF1250 S ABS bandit Yamaha FJR 1300 AS Kawasaki Ninja 250 R Kawasaki VN 900 Classic Kawasaki ZX-10R (2011.) Aprilia Dorsoduro 1200 (2011.) Yamaha FZ8/fazer 800 Piaggio Typhoon 50 2T (2011.) Honda VT 750 Shadow Spirit BMW K 1600 GT (2011.) Suzuki GSX-R 600 (2011.) Yamaha YZF-R6 2008- Aprilia Shiver 750 GT Suzuki SFV650 Gladius 2009 Piaggio MP3 Yourban 300 ie (2011.) Megelli sport 125 R BMW S 1000 RR Honda VFR 1200 F Yamaha YZF-R6 2006-2007 Yamaha FZ6 / Fazer S2 2007- BMW G 650 GS (2011.) Gilera Nexus 300 i.e. Suzuki DL1000 V-Strom BMW K 1300 GT 2009 Honda CBR 125 R (2011.) Aprilia NA 850 Mana 2007- Aprilia Pegaso 650 Strada 2005- Ducati 1198 SP (2011.) Aprilia RSV 4 R KTM Duke 125 (2011.) Honda CB 600 F/ABS (2011.) KTM RC-8 R (2011.) Moto Guzzi Stelvio 1200/NTX (2011.) Honda VFR 800 2003- Honda CBF 600 S Ducati Monster 1100 evo (2011.) Honda CB600F Hornet 2007- Yamaha XVS 1300 A Midnight Star Suzuki GSX-R 750 (2011.) Kawasaki Z 750 R (2011.) Yamaha TDM850 1996- Yamaha FJR1300 Yamaha FZ6 (S2) 2007- BMW R1200GS 2007 MV Agusta F3 675 (2011.) Kawasaki KLR650 / R Hyosung GT 250 R Honda CBR 250 R (2011.) Honda CBF125 Moto Guzzi Nevada 750 Anniversario (2011.) Yamaha XP500 T-Max 2002-2007 Triumph Daytona 675 R (2011.) Suzuki GSR 750 (2011.) Kawasaki W 800 (2011.) Moto Guzzi Norge GT 8V (2011.) Ural 750 (2003) Yamaha SR125 1997- Aprilia shiver 750