Test | Honda ADV 350 vs. Zontes 368G: Rukavica je bačena
Na hrvatsko tržište stigao je izazivač iz Kine koji nudi korpulentan izgled u kombinaciji s bogatim paketom opreme, te cjenovno udara ispod 'pojasa'
Skuter nikada neće biti motocikl! Doduše, vječni urlik tradicionalista poljuljala je Honda 2017. kada je predstavila X-ADV 750. Čelični okvir unutar kojega je smješten paralelni twin poznat iz serije NC, DCT-mjenjač, završni prijenos putem lanca, klasična stražnja vilica, žbičani kotači... Da, prvi adventure skuter je na tržište unio priličnu pomutnju koja se kasnije pretočila i u enorman komercijalni uspjeh.
Ipak, Honda je ovom uspjehu pristupila vrlo oprezno, i tek 2022. lansirala i manju izvedenicu ADV 350. I dok je X-ADV (uspješno) koketirao između skutera i motocikla, za ADV 350 se unatoč jasnim adventure-obilježjima (širok upravljač, odmak od tla, štitnici ruku) moglo decidirano tvrditi da je konačnici ipak (samo) skuter. No, njegovi su prodajni rezultati bili još bolji, budući da tada još uvijek nitko u tom cjenovnom rangu nije nudio ništa slično. Usuđujemo se reći i ništa bolje, jer je ADV 350 sa sobom donio novu razinu komfora koja je za skuteraški koncept do tada bila nepoznata. Poglavito se to odnosi na ublažavanje ovjesa tijekom prolaska tramvajskih tračnica ili urbanih 'kratera', a koje (napokon) nije pratilo tipično skuteraško uvijanje okvira.
No, od ove godine se situacija u ovom sve popularnijem segmentu prilično zakomplicirala, a 'život' Honde ADV 350 zasigurno više neće biti tako bezbrižan kao do sada. Nije da i prije nije imala konkurencije, no pojedini su primjerci odskakali cijenom (BMW C 400 X: 9463 eura), pojedini nedostatkom šarma (Kymco DTX 350: 6499 eura) a oko nekih je bilo previše upitnika te nisu bili raspoloživi u ozbiljnijim količinama (Peugeot XP 400: od 8050 eura). Sada je na tržište stigao izazivač iz Kine koji cjenovno (6498 eura) udara ispod 'pojasa', te pri tom nudi korpulentan izgled u kombinaciji s bogatim paketom opreme.
Zontes 368G: adv-skuter ozbiljnih namjera
Riječ je o Zontesu 368G, zbog kojeg su – i tu zaista ne pretjerujemo – radoznali promatrači tijekom naše test-vožnje doslovce izlazili iz automobila ne bi li ga detaljnije pregledali. Naravno, niz pitanja uvijek bi započeo jednim te istim – koja je to marka? Pa da pojasnimo: "Zontes je jedan od brendova tvrtke Guangdong Tayo Motorcycle Technology koji se bavi proizvodnjom motocikala velikog i srednjeg obujma, te mini-automobilima."
Citirat ćemo još i dio koji pojašnjava da su: "... princip razvoja tvrtke izum i inovacija a strateški je razvoj na fokusu na probijanje na tržište, kao i na istraživanju novih tehnologija." Ujedno, tvrtka raspolaže s: "...256 patenata za dizajn, 121 patentom za tehničke inovacije te 36 patenata za izume.." Pored svih tih impresivnih generalija zapravo je vrlo čudno da Zontes 368G nije ništa drugo no plagijat Honde X-ADV 750. Zar 'inovativni' Kinezi nisu mogli smisliti ništa originalnije, posebnije, probitačnije...? Očito je da nisu niti trebali, jer 368G ovakav kakav jest privlači sasvim dovoljno pažnje potencijalnih kupaca.
Zapravo, ne sjećamo se da je jedno vozilo u posljednje vrijeme izazvalo toliku pozornost publike, a na spomen cijene od 6500 eura mnogi su počeli 'zijevati' poput ribe na suhom. Usporedbe radi, Honda ADV 350 košta 1200 eura više (7690 eura). A nakon nabrajanja Zontesove 'gratis' opreme poput crash-barova, žbičanih tubeless naplataka, grijača ručica, promjenjivog izgleda TFT-ekrana ili dash camera (sprijeda i straga), čuđenje se intenziviralo a pitanja su – nestala.
A zapravo su tek trebala početi. Naime, nikoga nije zanimalo gdje uopće može kupiti taj skuter a kamoli gdje ga održavati?! Isto tako, propustili su nas pitati kako se vozi, koči li dobro, troši li malo i sl. Dakle, radoznali promatrači su svi odreda bili očarani izgledom i opremom, i tu je priča - počela i završila. No, skuter nije dizajnerski namještaj već vozilo, i kao takvog ga treba i percipirati. Dakle, moraju se u obzir uzeti i njegova dinamička svojstva.
Problematičan stražnji ovjes
Krenut ćemo od ergonomije. Vizualno masivni kineski adv-skuter iznenađuje kompaktnim, ali ugodnim položajem sjedenja. Upravljač je postavljen relativno visoko, dok je visina sjedenja na 795 mm od tla na granici ugodnosti za vozače nižeg rasta. Dakle, na Zontesu vozač sjedi uspravno, s rukama blago ispruženima prema gore, a kut svijanja koljena je ugodan. Kao i kod većine skutera, naslon vozačevog sjedala nije podesiv, te prilikom dužih vožnji iritira u predjelu trtice.
Već prvi metri vožnje daju do znanja da je vožnja na Zontesu sve samo ne udobna. Naime, tvrdo podstavljeno sjedalo u kombinaciji s vrlo tvrdim stražnjim ovjesom u konačnici je ravno armagedonu. Budući da prednja masivna upside-down vilica promjera 41 mm radi gotovo pa savršeno, nakon nekoliko kilometara smo odlučili prekinuti vožnju i pozabaviti se podešavanjem stražnjih amortizera. Omekšali smo stlačenost opruge (jednostavan način ručnog podešavanja) te povrat otpustili do kraja. Rezultat? Dobili smo donekle upotrebljiv skuter koji je daleko od idealnog!
Ovaj veliki nedostatak ne treba shvatiti samo kao problem s komforom, već i kao važno sigurnosno pitanje. Jer, prilikom poskakivanja na rupe i izbočenja, stražnji kotač gubi kontakt s podlogom a snaga pogonskog agregata od 38 KS u konačnici nije šala. Iako, i ona se može propitkivati budući da 10 KS i 8,5 Nm slabija Honda postiže identičnu najvišu brzinu kao i Zontes (135 km/h). Pri tom Kinez impresionira izravnim odzivom na gas i u međuubrzanjima djeluje robusnije od Honde, no u konačnici i vibrira snažnije. Zanimljivost – Zontes nudi dva moda vožnje, Eco i Sport, a u oba postiže jednaku maksimalnu brzinu. Potrošnja? Prosjek na testu je 4,1 l/100 km, baš kao i Honda koja je doduše u gradskom režimu vožnje nešto štedljivija od Zontesa (za 0,3 l/100 km).
Zaštita od vjetra se na Zontesu može podijeliti u dva dijela. Noge prilikom vožnje na brzim dionicama ostaju uglavnom nezaštićene jer je oplata u tom dijelu prilično uska. Međutim, veliki vjetrobran podesiv po visini – kada je adekvatno podešen - pruža dobru zaštitu u području gornjeg dijela tijela. Samo podešavanje vrši se preko dva kotačića i djeluje malo nezgrapno, a radnja je izvediva samo dok skuter miruje. Jednostavno podešavanje jednom rukom tijekom vožnje bilo bi kudikamo prikladnije rješenje, no i Hondu muče slični problemi.
Slična je i zaštita od vjetra, pa za ADV 350 vrijedi gotovo sve što smo rekli i za 368G. Slično je i po pitanju prostora pod sjedalom koji je na oba skutera ogroman i osvijetljen, te koji unatoč navodima proizvođača o primanju 'dvije kacige u svoju unutrašnjost' u praksi prima jednu integralnu (ili flip-up) i jednu jet. Hondina je pak prednost po pitanju smještaja prtljage što je u njezinu cijenu uključen i smart-kofer volumena 50 litara, a koji dodatno povećava njezinu prikladnost svakodnevici.
Na Zontesu pak postoji pretinac za rukavice sprijeda, koji se ne može zaključati, ali je zahvaljujući relativno skrivenom prekidaču za otvaranje zaštićen od znatiželjnika. I tu nažalost, leži i tipičan nedostatak koji vežemo uz vozila kineskih proizvođača. Logika opsluživanja tj. rukovanja se razlikuje od one proizvođača na koje smo do sada navikli. Pokretanje je zahvaljujući keyless-sustavu (ključ je izgledom nedostojan vozilu ovog cjenovnog ranga) intuitivno, no isključivanje je malo komplicirano. Barem dok se ne naviknete. Naime, za isključivanje prvo treba aktivirati kill-switch ili spustiti bočni oslonac kako bi motor prestao s radom. Tek tada možete isključiti glavni prekidač (duži pritisak).
Isto tako, serijski ugrađene maglenke se mogu aktivirati i deaktivirati preko zasebnog prekidača na lijevoj strani upravljača, ali nema povratne informacije na zaslonu jesu li uključene?! Pohvale pak idu na račun velikog i oštrog osaminčnog TFT-ekrana koji nudi četiri različita prikaza s mnoštvom čitljivih informacija među kojima je i kontrola tlaka i temperature u gumama (serijski). Po tom je pitanju Zontes fenomenalno odradio posao, iako i ovdje vrijedi čudna logika opsluživanja ekrana putem dva izdvojena prekidača koja je sve samo ne intuitivna.
Honda ADV 350: komfor u prvom planu
Kad smo već kod prekidača recimo da su na Zontesu osvijetljeni, što bi itekako godilo i Hondi ADV 350. Ona naime nije dobila sličan update u okviru ovogodišnjeg facelifta, a koji uključuje petinčni TFT-ekran u boji, umrežavanje s pametnim telefonom putem aplikacije RoadSync (napokon dostupna i u Hrvatskoj), podesivost stražnjih amortizera po predopterećenju opruge te već spomenuto osvjetljenje prostora pod sjedalom koje doduše traje prekratko (gasi se nakon desetak sekundi).
ADV 350 u odnosu na 368G ima nižu poziciju upravljača, te sjedalo postavljeno pet milimetara više (795 mm). Unatoč tome, Honda je pogodnija za vozače nižeg rasta jer je sjedalo uže u predjelu bedara, zbog čega ne širi noge toliko kao Zontesovo. Općenito, ADV 350 djeluje okretnije i snalažljivije, pogotovo kod rangiranja i sporije vožnje. Dijelom je to zbog velikog zakretnog kuta upravljača, dijelom naravno i zbog povoljnog centra težišta a dijelom i zbog manje mase (Honda: 187 kg; Zontes: 212 kg). U redu, šest kilograma razlike u masi na strani Zontesa otpada na račun većeg spremnika goriva (17,5 naspram 11,7 litara), no daljnjih 19 kg viška je zaista poprilična brojka. Zanimljivo je kako je Zontes u tvorničkim podacima deklarirao 203 kg.
Isto tako, Honda ADV-a 350 sa 180 kg ima i bolju nosivost (Zontes: 171 kg). Nasuprot onog na Zontesu, Hondin ovjes (Showa) funkcionira izvrsno. Rijetko koji skuter danas nudi tu razinu komfora i ugode, i to je ono što ADV 350 čini tako omiljenim kod njegovih vlasnika. Takav ovjes se savršeno uklapa i u njegov uglađeni i smireni karakter. Naime, eSP+ motor (enhanced Smart Power Plus) obujma 330 ccm, koji razvija snagu od 29 KS i okretni moment od 31,5 Nm, toliko je mekan i uglađen da smiruje poput apaurina. Doziranje gasa je svilenkasto, u potpunosti izostaju reakcije pod opterećenjem. Vožnja autocestom je tiha, za razliku od one na Zontesu gdje se pogonski agregat glasa jezgrovito i glasno. Sličan je i učinak kočnica te elektronskih sustava asistencije (ABS, kontrola proklizavanja) – na Hondi sve radi malo mekše, uglađenije, neprimjetnije, smirenije.. A s jednakim ili čak i boljim učinkom.
Adv-Honda se lako podiže na glavne stajne oslonce, a osim jeftinog bočnog oslonca, nema ni jednog drugog detalja za koji možemo reći da ne odgovara dobro poznatim Hondinim standardima kvalitete. Standardima koje Zontes tek treba dokazati, bez obzira na to što u startu nudi godinu dana duže jamstvo (tri godine). Ako idemo dalje s propitkivanjem vezanim uz novu kinesku marku na domaćem tržištu, a trebali bi, legitimno je i da se zapitamo - kako funkcionira njihova servisna mreža, kolika je cijena rezervnih dijelova i kakva je njihova dostupnost? Ili, da idemo i korak dalje - kakva je kvaliteta i pouzdanost njihovih modela, te koliki je gubitak vrijednosti tijekom daljnje prodaje? Puno je nepoznanica, no znate kako se kaže – s vremenom ćemo biti pametniji...
1. Honda ADV 350
Uglađena, fina, ugodna, odmjerena – Honda ADV 350 oduševljava u svakom pogledu i školski je primjer dobro uravnoteženog skutera. No, pred njom su vrlo izazovna vremena u kojima joj neće biti lako. Jer, kineski izazivač je tek je prvi u nizu ozbiljnih protivnika koji će je pokušati detronizirati, stoga je update po pitanju opreme i elektronskih sustava u budućnosti – itekako nužan
2. Zontes 368G
Da nije lošeg stražnjeg ovjesa, Zontes bi u ovoj usporedbi slavio. Kinezi su sve napravili kako treba – kopirali su izgled većeg X-ADV-a, bogato ga opremili te ga spustili u razred srednjeg obujma skutera tj. onaj ADV-a 350. Potonji je pored njega izgledao poput skutera niže klase. Da, ADV 350 do sada nije imao ozbiljnijeg konkurenta. I to je tek početak.
TEHNIČKI PODACI
Zajednica | Komentari